Školske godine 1934./1935. grad Zagreb je imao 34 narodne škole sa 333 nastavnika te 13.919 učenika. Od toga su 28 bile gradske, jedna državna (vježbaonica) i 4 privatne s pravom javnosti.

Kraj svih tih škola i tolikog broja nastavnika, za grad od preko 200.000 stanovnika, to nije bilo dovoljno. Zato je gradska općina 1934 g. odlučila da na svom zemljištu (gradska vrtlarija na raskršću Cvjetne, Savske i Koturaške ceste) sagradi novu školsku zgradu. Zgrada je dovršena 1935 g.

Školsku zgradu projektirao je tada vrlo poznati i priznati arhitekt Ivan Zemljak (Zagreb 1893. – Zagreb 1963.), a o vrijednosti njegovog djela govori činjenica kako su mnoge “njegove” školske zgrade u Zagrebu (pa tako i naša) zaštićeni spomenici kulture.

Zgrada je izgrađena kao zidana dvokatnica od betona i cigle s osam učionica, četiri kabineta, zbornicom i prostorijom uprave škole, stanom za upravitelja škole i dva stana za školske podvornike. U prizemlju je bila dvorana za tjelesni odgoj, kupaonica i svlačionice, a na svakome su katu bila dva sanitarna čvora.

Za prvog upravitelja 20. rujna 1935. imenovan je Evgenij Kodžić koji je izvršio sve potrebne pripreme za rad u novoj školi. S djelovanjem je započela 15. listopada 1935. godine pod nazivom Državna narodna mješovita osnovna škola Savska cesta. Te je godine bilo upisano 198 dječaka i 142 djevojčice u osam razrednih odjela.

skola1Dvije godine kasnije škola je postala prva ogledna škola na području grada Zagreba pa je preimenovana u Državnu narodnu oglednu školu Zagreb – Savska cesta. Škola se tada popularno zvala Cvjetna škola, a taj se naziv i danas može čuti od starijih Zagrepčana.

Početkom školske godine 1938./39. upisan je velik broj djece koja pohađaju sveukupno 16 razrednih odjela. Škola se isticala suvremenim pedagoško-metodičkim pristupom u kojem je prednjačio Petar Šimleša, tadašnji učitelj, a kasniji sveučilišni profesor.

U razdoblju Banovine Hrvatske, pod imenom Narodna škola Savska cesta, škola je bila uključena u niz aktivnosti, poput akcije opismenjavanja u kojoj su sudjelovali njeni učitelji. Školske godine 1940./41. u podrumskim prostorijama s radom je započela mliječna kuhinja u kojoj čak 29 posto učenika dobiva besplatni mliječni obrok jer roditelji nisu bili u mogućnosti tjedno platiti 3 dinara.

Uspostavom Nezavisne Države Hrvatske, Ministarstvo nastave u Zagrebu donijelo je 8. kolovoza 1941. godine odluku o promjeni naziva u Državna mješovita pučka škola Savska cesta, a mjesto novog upravitelja dodijeljeno je Josipu Cvrtili.

U listopadu 1941. održana je posljednja sjednica Nastavničkog zbora u zgradi ove škole zbog naredbe da se ona isprazni za potrebe njemačke vojske koja je školsku zgradu preuzela 1942. godine, te se stoga nastava održavala na više različitih lokacija: u zgradi pučke škole u Horvatima, od 1943. godine u zgradi Gornjogradske pučke škole, a od 1944. godine pa do kraja rata u prostorijama Učiteljskog doma.

U svibnju 1945. godine učenici i učitelji škole vraćaju se u svoju zgradu, u ratu devastiranu, ali kasnije obnovljenu. Školske godine 1945./46. u prvi razred upisano je 200 učenika, a ukupno ih je bilo 477 u 12 odjela od I. do IV. razreda. Osniva se Pionirska organizacija koja tada ima značajnu ulogu u odgoju djece.

Ponovna promjena naziva škole u XI. mješovita osnovna škola dogodila se 1. rujna 1947. godine. Broj učenika u stalnom je blagom porastu pa je 1955. godine školu pohađalo čak 1160 učenika, a nastava se održavala u četiri smjene. Izgradnjom novih škola na ovome području, kao i zbog velike poplave 1964. godine, koja je uništila školsku zgradu ali i domove mnogih učenika, broj učenika se smanjuje.

OŠ Tina Ujevića - ZagrebOdlukom općine Trnje 1966. godine škola dobiva ime po učitelju i književniku Hasanu Kikiću. Petnaestak godina kasnije Zavod za prosvjetno-pedagošku službu grada Zagreba donosi prijedlog o ukidanju škole „Hasan Kikić” i prenamjenu tog prostora u druge svrhe zbog malog broja učenika. Ta školska 1980./81. godina bila je kritična jer je u školi bilo svega 213 učenika, najmanje u povijesti škole, ali škola ipak nije zatvorena.

Od 1982./83. školske godine u školi se provodi projekt ranog učenja stranog jezika, a od te godine učenici od 5. do 8. razreda uče klasične jezike. U to vrijeme škola dobiva i status vježbaonice Pedagoške akademije za studente razredne nastave i engleskoga jezika i za studente Filozofskog fakulteta koji ovdje održavaju svoju nastavnu praksu do danas.

Učiteljskom vijeću je 1989. predložena promjena imena Osnovna škola „Hasan Kikić” u Osnovnu školu Tina Ujevića, što je bilo jednoglasno prihvaćeno.

Godine 1997./98. škola je započela s provedbom terenske nastave za učenike od 1. do 8. razreda, a razredni odjeli 2001./2. prestaju imati dosadašnje standardne nazive. U razrednoj nastavi razredni odjeli dobivaju imena prema likovima iz dječje književnosti, a u predmetnoj nastavi prema znamenitim ličnostima iz pojedinih područja.

Od dodatnih sadržaja učenici mogu odabrati učenje njemačkoga (od četvrtoga razreda) i klasičnih jezika (od petoga razreda), novinarsku, dramsku i lutkarsku grupu, mlade knjižničare, ekologe i čuvare prirode, zbor, plesnu, povijesnu i likovnu grupu.

skola-snijegTijekom školske godine na razne se načine obilježavaju značajniji događaji (priredba za učenike prvih razreda, Dan neovisnosti Republike Hrvatske, Dan škole, Dan grada Zagreba, Božični sajam, Ples pod maskama, Uskrs, Sportski dan, oproštaj od učenika osmih razreda), a od 2004./5. godine dodjeljuje se nagrada „Učenik generacije” kojom najuspješnijeg učenika osmog razreda u znak sjećanja na dane provedene u ovoj školi nagrađujemo prigodnim darom.

Svi naši učitelji i nastavnici rade na osobnom stručnom usavršavanju i nastoje na pristupačan i stručan način prenijeti učenicima znanja, a njihov rad potvrđuju i rezultati. Učenica Jana Volarić bila je 2006./7. državna prvakinja iz kemije, u čemu ju je vodila Sandra Mrda, a godinu je dana ranije Katarina Hubeny postigla jednak uspjeh iz geografije, pod vodstvom Gordane Egartner. Ipak, treba spomenuti i da mnogi učenici često uspijevaju pristupiti državnim natjecanjima na kojima osvajaju visoka mjesta uz pomoć svojih mentora, učiteljica i učitelja: Stiperski za engleski jezik, Bakran Lesar za klasične jezike, Stastny za fiziku, Stilinović za matematiku i Jurić za Podmladak prve pomoći. Nisu učenici jedini koji osvajaju nagrade. I učiteljica Katarina Franjčec dobila je izuzetno vrijednu nagradu – godišnju Nagradu Ivan Filipović.

Dovršeni su veliki radovi na uređenju školskog okoliša. Sponzorstvom roditelja uređen je prednji dio škole, dječje igralište i prilaz školi, a Gradska četvrt Trnje financirala je promjenu cijele dotrajale ograde oko vanjskoga prostora škole. U skoroj budućnosti planira se izgraditi nova školska sportska dvorana što je odobrio Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport. Projekti i dozvole su već gotovi i trenutno se radi na natječaju za njezinu izgradnju.