Cilj je ovog neosporno važnog i pedagoški opravdanog programa, pokrenutog početkom školske godine 2007./2008. na inicijativu Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport i u suradnji s osnovnim školama Grada Zagreba, uključivanje što većeg broja učenika u organizirane oblike bavljenja sportskim aktivnostima radi razvoja mentalnog, socijalnog i fizičkog zdravlja te podizanja kvalitete života uz prevenciju svih oblika neprihvatljivog ponašanja te razvijanje sportskog duha svake škole.

Njegova provedba pridonosi djelotvornom korištenju slobodnog vremena učenika u blizini doma, potiče se socijalna kohezija učenika, omogućuje osobna afirmacija učenika te promiču opće ljudske vrijednosti.

Programom je obuhvaćeno oko 9.000 učenika iz 48 osnovnih škola. Udio je oko 30-60 % učenika u programu u odnosu na ukupan broj učenika, uz napomenu da mnogi učenici sudjeluju u dvije ili više sportskih aktivnosti.

Aktivnosti u sklopu programa održavaju se subotom i tijekom radnog tjedna u poslijepodnevnim satima i međusmjenama, a njihovi su sadržaji prilagođeni interesima učenika te prostornim kapacitetima i slobodnim terminima u dvorani.

Sportske aktivnosti, besplatne za učenike, podijeljene su u tri kategorije: redovite aktivnosti, pojedinačne i zajedničke akcije:

Redovite aktivnosti su rekreativno bavljenje sportovima od jedan do tri puta tjedno uz učenje pojedinih sportskih elemenata; poduka pomoćnih sudaca, poduka i rad na koreografiji cheerleadersica; učenje motoričkih struktura sportova koji nisu uobičajeni za program nastave tjelesne i zdravstvene kulture – rolanje, hokej na travi, aerobik, poduka učenika u prvoj pomoći na sportskim susretima i samoobrana

Pojedinačne akcije – međurazredna, školska i međuškolska prijateljska natjecanja u pojedinom sportu te redoviti sportski susreti na razini punkta (sedam-osam škola po punktu), organizacija jednodnevnih sportskih aktivnosti u gradskim sportskim objektima, izleti i pješačke ture u prirodi (Jarun, Sljeme, Bundek, Maksimir…), savjetovanja o zdravoj prehrani i važnosti rekreativnog vježbanja i ostalo.

Zajedničke akcije – akcije na gradskoj razini kao npr. obilježavanje Svjetskog dana sporta, Svjetskog dana pješačenja, Dana Hrvatskog olimpijskog odbora, Kros Sportskih novosti, završni sportski susreti programa itd.

Organizacija sportskih susreta: tijekom godine sportski susreti učenika – polaznika programa u devet sportova na šest punktova od kojih svaki okuplja sedam ili osam osnovnih škola. Sportske aktivnosti prilagođene su uzrastu i spolu. Turniri se organiziraju svake posljednje subote u mjesecu. U provedbi sportskih susreta naglasak je na druženju i rekreaciji, a rezultati nisu u prvom planu. Time su smanjeni negativni doživljaji učenika zbog slabijih rezultata, jer ne mogu svi biti pobjednici.

Škola kao mjesto svakodnevnog boravka djece treba biti mjestom poticanja na zdrav životni stil, mjesto uključenosti djece u različite izvannastavne sportske aktivnosti te promoviranja vježbanja kao dijela djetetova života koji je jednako važan kao i akademska postignuća. Zbog poboljšanja standarda učenika osnovnih škola, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport u rujnu 2007. godine započeo je s provedbom programa izvannastavnih sportskih aktivnosti pod nazivom „Vikendom u sportske dvorane“. Ovim programom Grad Zagreb nastoji kvalitetno organizirati slobodno vrijeme učenika u blizini doma, čime se potiče socijalna kohezija svih učenika u pojedinoj školi, izgradnja sportskog duha škole, a time i revitalizacija naselja i povećan osjećaj identiteta zajednice.
U program je uključeno 46 osnovnih škola Grada Zagreba i oko 10.000 učenika, a interes se kreće između 30 – 60 % učenika pojedine škole. Zaposleno je 46 stručnih voditelja, koji su po zvanju profesori kineziologije odnosno profesori fizičke kulture.
 
Škola u kojoj se program provodi preuzima ulogu onoga koji se snažno brine za djetetovu tjelesnu aktivnost i nadomješta nemogućnost obitelji za uključivanje djeteta u sportske i rekreativne aktivnosti, osobito onda kada obitelj nema financijskih mogućnosti za djetetovo bavljenje sportom ili ne shvaća njegovu važnost. Stoga su sportske aktivnosti u potpunosti besplatne za učenike, a održavaju se subotom i tijekom radnog tjedna u poslijepodnevnim satima i među – smjenama. Škole u programu „Vikendom u sportske dvorane“ podijeljene su u 6 punktova od kojih svaki broji 7 – 8 škola. Tijekom nastavne godine održavaju se brojna međurazredna i međuškolska natjecanja te sportski susreti koji su u potpunosti prilagođeni dobi i spolu učenika. Međurazredna i međuškolska natjecanja održavaju se gotovo svaki tjedan, dok se sportski susreti organiziraju svake posljednje subote u mjesecu. U provedbi sportskih susreta rezultat nije u prvom planu, već je naglasak na druženju i sudjelovanju. Time su smanjeni negativni doživljaji učenika zbog slabijih rezultata jer svi ne mogu biti pobjednici. Smisao i rad izvannastavnih aktivnosti nije samo u pružanju mogućnosti darovitima, već u poticajima omogućavanja i stvaranja uvjeta za uključivanje što većeg broja učenika u različite sportske aktivnosti u kojima će pronaći smisao i zadovoljstvo te shvatiti vlastite potrebe.
U današnje vrijeme mnoge dječje aktivnosti potiču na sjedalački način života – vrijeme provedeno na nastavi, pisanje domaćih zadaća, učenje, a posebno vrijeme provedeno ispred televizijskih ekrana i računala. Djeca su se nekada puno više kretala i na igralištima provodila tri do četiri sata dnevno. Današnja djeca kreću se u prosjeku jedan sat dnevno, što se odražava i na njihovo zdravlje i na motoriku. Budući da je razdoblje od 6. do 14. godine života vrijeme najintenzivnijeg djetetova razvoja, iznimno je važno stvaranje navike i prepoznavanja potrebe za fizičkom aktivnošću. Redovita sportska aktivnost, oblikovana i provođena u suglasju sa sposobnostima i potrebama pojedinca u svakoj životnoj dobi, iznimno pozitivno utječe na njegov biološki i psihosocijalni razvoj, a upravo je stvaranje navike cjeloživotnog tjelesnog vježbanja nezamjenjiv čimbenik psihofizičkog zdravlja nacije, povećanja individualne i društvene kvalitete života te bolje i duže radne sposobnosti, a samim time manje opterećenosti zdravstvenih ustanova i ušteda u zdravstvu.